stvaralaštvu. Zarez izvor nekog tajnog ' Zlatarovog zlata ', poligon za regrutaciju u državnu službu, fikus-firma za izvlačenje državnog

profesionalne i relevantne novine za kulturu, pa tek onda ovisi i o novcu koji je uvijek transparentno i na natječajima Zarez dobivao.

i relevantne novine za kulturu, pa tek onda ovisi i o novcu koji je uvijek transparentno i na natječajima Zarez dobivao. Zarez je počeo izlaziti u veljači 1999. godine, nakon što je cijela tadašnja redakcija Vijenca napustila redakciju, ne

Vijenca Matice hrvatske. Novi izvaninstitucionalni i neovisni subjekt, poduzeće Druga strana d. o. o., kao izdavač Zareza osnovano je uz financijsku pomoć Instituta Otvoreno društvo, a svi članovi redakcije koji su to željeli postali su

u poduzeću nije bilo nikada dobiti, već se tijekom godina zbog nedovoljnih sredstava zapravo stvarao dug. Redakcija Zareza je tako uvijek, u svim svojim različitim sastavima, zapravo plesala na žici između održivog i neodrživog, i da smo se

uspjehom ', odavno smo se trebali ugasiti. Dioničari Druge strane nisu imali nikada privatne financijske koristi od Zareza , nisu privatnu korist ni očekivali, a nisu se ni ponašali kao da je ovo poduzeće koje mora ostvarivati rast i biti

i nove urednike, nisu određivali što treba pisati, nisu se bavili pozicioniranjem i lobiranjem, jer su svi oni znali da Zarez pripada najviše ljudima koji ga u tom trenutku rade. Stupanj samostalnosti i neovisnost o 15 - ero vlasnika u

koji ga u tom trenutku rade. Stupanj samostalnosti i neovisnost o 15 - ero vlasnika u odlučivanju kakvi postoje u Zarezu ne vrijede u većini drugih domaćih tiskovina, pa predstavljaju čak svojevrstan eksces u uobičajenoj medijskoj

u većini drugih domaćih tiskovina, pa predstavljaju čak svojevrstan eksces u uobičajenoj medijskoj strukturi. Zarez je većinu godina svoga postojanja (osim prvih godina) dobivao dotacije Ministarstva kulture i Grada Zagreba, i to

godina čak smanjivali, pa je ove godine dakle u komisijama u kojima su sada neki od članova navodne Zarezove krtice Zarez dobio 600.000 kuna od Ministarstva i 180.000 od Grada, dok je u Biškupićevo vrijeme dobio 700.000 kuna (npr. 2008. i

(2010). Na što se trošio i troši taj novac poreznih obveznika, opširno i po stavkama, možete pročitati u novom broju Zareza .

pročitati u novom broju Zareza. Zareza donijet će, naravno, za to nadležno državno Povjerenstvo. Ono što mi znamo jest da nije bilo privatnog bogaćenja,

interesu nauštrb javnoga, niti znači državno protežiranje jednih novina za kulturu. Zareza javnom interesu mogu se uvjeriti svi koji pogledaju arhivu dosadašnjih 357 brojeva Zareza dostupnu na našim

. Zareza dostupnu na našim internetskim stranicama. Ta arhiva objavljenih brojeva nije hudinijevski trik, nju ne mogu